Kod nekih zadataka (npr. polarna metoda, presjecanje naprijed, presjecanje nazad, poligoni vlak) treba uraditi orijentaciju osnove horizontalnih pravaca. Postupak orientacije pravaca je uvijek identičan bez obzira na vrstu obrađenog zadatka.
Kod orijentacije osnove možete postupiti na dva načina. Ili da orjijentaciju pojedinačno popunite ili da ostavite da program sam automatski orijentiše osnovu.
Prvo ćete u dio za upisivanje stajališta zadati pomoću broja tačke ili prebacivanjem mišem koordinate stajališta (ova tačka se ne tiče presjecanja nazad - kod tog zadatka koordinate stajališta će bit određene).
U dio za orientaciju osnove unesite sve neophodne podatke orientacionog pravca (mjerena dužina nije obavezna ali se koristi kao kontrola) i pritisnite tipku (Dodat). Orijentacia ća se uložiti u spisak. Program preračuna cijelu orientacionu osnovu pravaca i ako u zapisniku bude više orientacija od jedne, prikazat će Vam popravku na pojedinačnim orientisanim pravcima. Na ovaj način popunite sve orientacije koje hoćete da koristite.
Ako želite da Vam program automatski uradi orientaciju osnove, prebacite u oblast za orijentaciju osnove samo broj stajališta (Crveni podatak u spisku mjerenja). Program će izabrati sve pravce koji su sa tog stajališta mjereni prema tačkama sa poznatim koordinatama i automatski ih doda u spisak. Prije automatske orientacíje osnove pravaca treba da imate otvoren spisak koordinata u kojima se nalaze tačke na koje su uzete orientacije kao i koordinate stajališta. Osim toga mora biti namješten takav način traženja tačaka da program bude sposoban naći odgovarajuće podatke (koordinate moraju biti u aktivnom spisku koordinata ili mora biti dozvoljeno da traži u svim otvorenim spiskovima).
Tako formiran spisak orientacija možete dalje proizvoljno editovat (dodavat,skidat ili popravljat stavke). Podaci se dodaju pomoću tipke (Dodat), a skidaju tipkom (Skinut).
Ukoliko želite da neki pravac izostavite iz orijentacija a nećete da ga potpuno eliminišete (u slučaju da bi ga mogli poslije ponovo koristiti) možete ga isključiti pomoću okna za obilježavanje koje se nalazi ispred broja tačke. Tako isključen pravac ostane u spisku za dalje korištenje. Kod njega su prikazane popravke ali za orijentaciju osnove nije korišten (neće se pojaviti ni u protokolu).
Ako želite da neku stavku popravite, pokažite na nju u spisku orientacija kako bi se vrijednosti pokazale u editacionom oknu a potom možete vršiti popravke. Popravljenu stavku vratite u osnovni spisak a nepopravljenu skinite.
Kod orijentacije osnove možete u računanje uvest težine pojedinačnih pravaca. Težine se namještaju u konfiguraciji programa (Fajl->Namještanje->Računanja). Možete izabrat tri standardna namještanja:
-
1
Težine svih mjerenih pravaca su 1. Ovaj način računanja je korišten u starijim verzijama sistema GROMA.
-
1/s
Za pojedinačne pravce korištene su težine određene odnosom
p = 1/s
gdje je s dužina na orijentacionu tačku.
-
s/1000
Za pojedinačne pravce korištene su težine određene odnosom
p = s/1000
gdje je s dužina na orijentacionu tačku.
-
Korisničko namještanje
Osim ova tri prethodna načina, moguće je u ulazni red za zadavanje težina upisati proizvoljan funkcionalni odnos koji sadrži parametar s.
 | Napomena |
|---|---|
|
Kod izbora predefinisanih težina ćete primjetiti kako se u ulaznom oknu mjenja funkcionalni odnos za računanje težina. |
|
Brojčane vrijednosti težina za pojedinačne pravce ćete naći u protokolu o orientaciji osnove pravaca.