Ovaj zadatak koristimo kako bi odredili koordinate stajališta sa kojeg smo mjerili pravce, ili pravce sa dužinama, na poznate tačke. Ako su mjereni samo pravci, koordinate će se dobiti presjecanjem nazad a izravnat će se metodom najm. kvadrata. Ako smo mjerili pravce sa dužinama, program će koordinate sračunati Helmertovom transformacijom. U ovom slučaju možete poslije pritiska na tipku (Ključ) pogledat dobijeni transformacioni ključ.
Poslije završenog računanja program će u spisku orijentacija prikazat popravke pravaca.
 | Napomena |
|---|---|
|
Ukoliko ste na neke poznate tačke mjerili pravce i dužine a na neke samo pravce, program će prilikom obrade sam sračunati dužine, iz dobijenih vrijednosti, prema tačkama na koje nisu mjerene dužine, a poslije toga ih koristiti za računanje koordinata stajališta. Ako želite da Vam progran ne računa nedostajuće dužine, to možete da isključite u Fajl->Namještanje->Računanja. Sa matematičkog stajališta, najkorektniji način takvog računanjau koordinata stajališta pomoću izravnanja različitih mjerenja na osnovu srednjih grešaka pravaca i dužina. Ovu mogućnost vam nudi demonstraciona verzija modula za izravnanje mreža koja se standardno dobije sa sistemom GROMA. Ova demonstraciona verzija omogućava da na egzaktan način izravnate koordinate stajališta sa proizvoljnim brojem orijentacija. Da bi računanje proteklo bez problema, sve orijentacije moraju imati namještenu karakteristiku Čvrsta tačka a određivana tačka karakteristiku slobodan (demonstraciona verzija omogućava određivanje samo dvije nepoznate). |
|
Dijaloško okno omogućava i računanje tzv. slijepih tačaka sa orijentacijom na određivanoj tačci (tj. na slobodnom stajalištu je mjeren pravac i dužina na jednu orijentacionu tačku i samo pravac na drugu orijentacionu tačku). Za određene konfiguracije tih tačaka može doći do nejednakog računjanja (konfiguracija ima dva rješenja). Program Vam poslije toga omogući da izaberete jedno od dva moguća rješenja. Ispravno rješenje možete da izaberete i na osnovu kontrolnog crteža.